Dan Republike se kao državni prazni obeležavao od 1944. do 2002. godine. 29. novembar je bitan zbog dva značajna i povezana događaja: kao datum kada se, 1943. godine, održalo Drugo zasedanje AVNOJ-a u Jajcu; i kao datum kada se, 1945. godine u Beogradu doneta odluka da je Jugoslavija i zvanično prestala da bude monarhija, odnosno da je postala federalna republika.
Nakon preokreta Crvene armije na Istočnom frontu i drugih uspeha saveznika, a posebno snagom oslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji, KPJ se odlučila da krene putem ozbiljne izgradnje temelja buduće jugoslovenske države socijalističkih, demokratskih, antifašističkih načela. Uz jačanje na vojnom planu, partija je mukotrpno radila i na izgradnji društveno-političkih organizacija i novih organa vlasti koji će prerasti u i ozvaničiti se kao narodna vlast na ovom zasedanju.
Samoj sednici prisustvovali su delegati iz raznih krajeva zemlje. Međutim, veliki broj delegata bio je sprečen da dođe na sednicu obzirom na poteškoće probijanja kroz teritoriju koju su okupirali Nemci i Ustaše. Posebno se mogu istaći, među pridošlima, učesnici iz Crne Gore koji su prepešačili 300km pod oružjem i stalnom opasnošću od neprijateljskih napada. Osim članova KPJ, sednici su prisustvovali i predstavnici drugih stranaka: Hrvatske seljačke, Srpske zemljoradničke, Stranke samostalnih demokrata, Muslimanske zajednice, Radikalne, Stranke hrišćanskih socijalista, i dr. Većina su, svakako, bili i pripadnici NOVJ.
Grad je bio zamračen i branjen protivavionskim mitraljezima dok su u Domu Kulture, između ostalih govorili i: Luka Stević, prvoborac i nosilac Karađorđeve zvezde iz Prvog svetskog rata, Rodoljub Čolaković, Sulejman Filipović, Franc Ljubej, sveštenik Vlado Zečević, Ivo Ribar, Josip Broz i brojni drugi. Tito je na početku istakao da su "Položeni temelji na kojima se gradi jedno novo, pravednije uređenje u zemljama Jugoslavije, položeni su temelji jedne prave istinski demokratske, narodne vladavine" i zaključio govor rečima: "NOV i POJ […] stvorili su sve uvjete da naši narodi ostvare svoje težnje-slobodu, istinsku demokratsku federativnu Jugoslaviju."
Kao državni praznik, Dan Republike 29. novembra, ukinula je vlada Zorana Đinđića 2002. godine u Srbiji, dok su isto uradile Slovenija još po proglašenju nezavisnosti, Crna Gora krajem 90-ih iako i dalje u državnoj zajednici sa Srbijom, Makedonija od referenduma 1991, u Hrvatskoj se Dan državnosti slavi na drugi datum još od Tuđmanove pobede na izborima, dok BiH ne uspeva da ustanovi novi državni praznik te joj "preostaje" ovaj "stari".
Partija radikalne levice baštini tekovine NOB-a i jugoslovenske revolucije kroz koje su naši narodi osvojili dotad nikad poznatu slobodu i samostalnost - ne samo daje krvlju i znojem oteran okupator i njegovi pomagači, već su postavljeni i temelji za izgradnju jednog pravednijeg društva, socijalističkog sistema, suverenosti i antikolonijalne solidarnosti.
Srećan nam Dan Republike!
